Pravo na besplatnu pravnu pomoć

POVEĆATI NIVO DRUŠTVENE SVIJESTI O MULTIPLOJ SKLEROZI
March 25, 2019
PROJEKAT O ŽENSKIM LJUDSKIM PRAVIMA
April 6, 2019

KO IMA PRAVO NA BESPLATNU PRAVNU POMOĆ?

Besplatna pravna pomoć podrazumijeva potpuno ili djelimično pokrivanje troškova pravnog savjetovanja, sastavljanja pismena, zastupanja u postupku pred sudom, Državnim tužilaštvom i Ustavnim sudom Crne Gore i u postupku za vansudsko rješavanje sporova.
Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju fizička lica koja prema svom imovnom stanju nijesu u mogućnosti da ostvare pravo na sudsku zaštitu bez štete po nužno izdržavanje sebe i svoje porodice.
Pravo na besplatnu pravnu pomoć može ostvariti:
1) crnogorski državljanin;
2) lice bez državljanstva (apatrid) koje zakonito boravi u Crnoj Gori i lice koje traži azil u Crnoj Gori;
3) stranac sa stalim nastanjenjem ili odobrenim privremenim boravkom ili drugo lice koje zakonito boravi u Crnoj Gori;
4) drugo lice u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima

Pravo na besplatnu pravnu pomoć bez procjene imovnog stanja imaju:
1) korisnik materijalnog obezbjeđenja porodice u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita;
2) dijete bez roditeljskog staranja;
3) lice sa invaliditetom;
4) žrtva krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i trgovine ljudima, kao i žrtva nasilja u porodici u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita od nasilja u porodici;

Pravo na besplatnu pravnu pomoć ima lice slabog imovnog stanja, a njegovo imovno stanje se procjenjuje u odnosu na njegovu imovinu i imovinu članova njegove porodice.

Licem slabog imovnog stanja, smatra se lice koje nema imovinu, a njegov mjesečni prihod i ukupan mjesečni prihod članova porodice ne prelazi iznos 30% prosječne zarade u Crnoj Gori u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je podnijet zahtjev za odobravanje besplatne pravne pomoći, prema podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike (u daljem tekstu: prosječna zarada) za jednog člana i po 15 % prosječne zarade za svakog narednog člana.
Članovima porodice, u smislu stava 1 ovog člana, smatraju se supružnici ili vanbračni supružnici i njihova djeca, usvojena djeca i drugi srodnici koji sa njima žive u porodičnoj zajednici, a koje je dužan da izdržava.

Imovinom se ne smatraju:
1) stan ili stambena zgrada u obimu do:
– jednosobnog stana za pojedinca,
– dvosobnog stana za porodicu sa dva ili tri člana,
– trosobnog stana za porodicu sa četiri ili više članova;
2) poljoprivredno zemljište, odnosno privredne šume površine do:
– 20 ari za pojedinca,
– 30 ari za porodicu sa dva člana,
– 40 ari za porodicu sa tri člana,
– 50 ari za porodicu sa četiri člana,
– 60 ari za porodicu sa pet ili više članova;
3) drugo zemljište površine do 2 ha, osim gradskog građevinskog zemljišta;
4) hartije od vrijednosti čija je tržišna vrijednost do jedne prosječne zarade;
5) putničko vozilo vrijednosti do četiri prosječne zarade koja se utvrđuje prema procjeni organa uprave nadležnog za poslove poreza;
6) predmeti koji su po propisima o izvršenju presuda u građanskim predmetima i obezbjeđenju potraživanja izuzeti od izvršenja;
7) imovina od koje se ostvaruju prihodi koji se, na osnovu ovog zakona, uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja imovnog stanja podnosioca zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć.

Prihodima se ne smatraju:
1) dodatak za pomoć i njegu i druga primanja za njegu i pomoć, kao i dodatak za tuđu njegu i pomoć;
2) dječji dodatak;
3) pomoći za opremu novorođenčadi;
4) troškovi prevoza do posla, naknada za ishranu u toku rada (topli obrok) i dnevnice za službeno putovanje;
5) stipendije i druga primanja namijenjena za omogućavanje obuke i obrazovanja;
6) dohodak od rada lica sa invaliditetom koja primaju institucionalnu njegu, a koji se dobija mimo kriterijuma koji važe za redovno zaposljenje;
7) sredstva namijenjena za sanaciju posljedica prirodnih nepogoda i drugih nesreća;
8) naknada za dijete u hraniteljskom odnosu koju prima porodica podnosioca zahtjeva;
9) naknada neimovinske štete zbog umanjenja svakodnevne životne aktivnosti;
10) primanja dobijena po osnovu zakonskog izdržavanja djece.

Besplatna pravna pomoć može se odobriti i licu čiji prihodi i prihodi članova porodice ne prelaze dvostruki iznos naprijed naznačenih prihoda, odnosno čija imovina ne prelazi dvostruki obim, površinu, odnosno vrijednost napšrijed naznačene imovine, ako su to lice i članovi njegove porodice:
1) materijalno ugroženi zbog porodičnih prilika, zdravstvenog stanja ili drugih razloga na koje podnosilac zahtjeva i njegova porodica nijesu mogli i ne mogu da utiču;
2) došli u stanje ugroženosti zbog nerješavanja predmeta usljed čega je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, a u vezi kojeg predmeta je podnesen zahtjev za besplatnu pravnu pomoć.

          OBLICI BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

–  pravno savjetovanje;
–  sastavljanje pismena;
– zastupanje u sudskim postupcima i postupcima za vansudsko rješavanje sporova.

          Pravno savjetovanje obuhvata pružanje pravnog obavještenja i pravnog savjeta.
Pravno obavještenje je opšte obavještenje o propisanim pravima i obavezama iz određene pravne oblasti, postupku ostvarivanja prava i obavezi pokušaja vansudskog rješavanja spora. Pravo na pravno obavještenje u istom predmetu može se ostvariti samo jednom.
Sastavljanje pismena podrazumijeva sastavljanje tužbe ili drugog akta kojim se pokreće postupak, žalbe, ustavne žalbe ili akta kojim se inicira postupak zaštite pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Zastupanje podrazumijeva preduzimanje procesnih radnji pred sudom, Državnim tužilaštvom, Ustavnim sudom i u postupku za vansudsko rješavanje sporova.

Besplatna pravna pomoć se NE obezbjeđuje u:
– postupku pred privrednim sudovima i postupku registracije oblika obavljanja privredne djelatnosti,
– postupku za naknadu štete u vezi klevete i uvrede,
– postupku po tužbi za smanjenje iznosa izdržavanja djeteta u slučaju kad lice koje je obavezno da plaća izdržavanje nije izvršilo tu obavezu, osim ako ta obaveza nije izvršena bez njegove krivice.

          KO JE NADLEŽAN ZA ODOBRAVANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI ?

          Besplatnu pravnu pomoć odobrava osnovni sud, odnosno predsjednik suda ili sudija koga on ovlasti na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivalište ili boravište.
Službe za besplatnu pravnu pomoć obrazovane u svakom osnovnom sudu nadležne su za stručne i administrativne poslove u postupku odobravanja besplatne pravne.
Zahtjevi za odobravanje besplatne pravne pomoći podnose se službi nadležnog suda, a služba je dužna da daje obavještenja i savjete svim zainteresovanim licima o mogućnostima i uslovima za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, a može i pružiti pravno savjetovanje kao oblik besplatne pravne pomoći.

          KO SU LICA OVLAŠĆENA ZA PRUŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI?

          Sve oblike besplatne pravne pomoći pružaju advokati po redosljedu sa spiska advokata koji sačinjava Advokatska komora prema mjesnoj nadležnosti osnovnih sudova.
Pravno savjetovanje može pružiti i Služba za besplatnu pravnu pomoć nadležnog suda.

          POSTUPAK ODOBRAVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

          Zahtjev za odobravanje besplatne pravne pomoći podnosi se na obrascu koji se može dobiti u svakom osnovnom sudu odnosno Službi za besplatnu pravnu pomoć. Podatke o pravima na nepokretnosti, hartijama od vrijednosti i poreskim obavezama podnosioca zahtjeva i članova njegove porodice utvrđuje Služba. Podnosiocu zahtjeva kome je odobrena besplatna pravna pomoć izdaje se uputnica koja, između ostalog, sadrži: oblik odobrene besplatne pravne pomoći, ime advokata koji je određen, kratak opis pravne stvari za koju je odobrena besplatna pravna pomoć. U periodu od odobravanja besplatne pravne pomoći do dana zaključnog obračuna troškova, lice kojem je besplatnapravna pomoć odobrena dužno je da obavještava Službu o promjenama svog imovinskog stanja. Ako je korisnik prava na besplatnu pravnu pomoć u cjelini ili djelimično uspio u postupku i stekao imovinu, odnosno prihode, dužan je da vrati u Budžet iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći.