(NE) DISKRIMINACIJA ŽENA SA INVALIDITETOM PO OSNOVU BOLESTI

Hvala, za MS dobro
May 23, 2019

ŽENSKA LJUDSKA PRAVA ZA ŽENE SA INVALIDITETOM

U organizaciji Udruženja multiple skleroze Crne Gore, obilježen je 29.05.2019.godine, Svjetski dan skleroze multipleks, kazala je predsjednica Udruženja multiple skleroze Crne Gore, Andrijana Nikolić. U čitavom svijetu ovaj dan će se obilježiti pod sloganom „Moja nevidljiva ms“. Imajući u vidu razne aspekte ovog oboljenja, a posebno nevidljive simptome sa kojima se samo pacijenti suočavaju, sproveli smo anketu u četiri opštine : Bar, Podgorica, Cetinje i Nikšić. U anketi su učestvovale 52 žene kroz projekat

ŽENSKA LJUDSKA PRAVA ZA ŽENE SA INVALIDITETOM

odobrenog od Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, po Odluci o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za 2018.godinu br. 01-006-1/18-198 od 21.11.2018. kazala je Nikolić.

Svjesni činjenice da je broj razvoda po osnovu bolesti skleroze multipleks na žalost povećan, dok je diskriminacija žena nakon razvoda izražena kroz postupak podjele zajedničke imovine, posjećenost djeci ili kroz determinizaciju oboljele od strane porodice. Osim navedenog, postoje i oblici diskriminacije po osnovu bolesti i u porodici , ali i na radnom mjestu. Kao što se skleroza multipleks različito manifestuje od osobe do osobe, tako su različiti načini i oblici diskriminacije prema ženama sa ovom bolešću. Iako nevidljivi simptomi diskriminacije, oni su prisutni u životu žena oboljelih od multiple skleroze i rezimirala zaključke prikazane ankete:

  • Od 10 razvedenih žena u 7 slučajeva bolest je razlog razvoda;

  • Nijedna od 10 razvedenih žena nije znala da ima pravo na besplatnu pravnu pomoć;

  • Od 10 razvedenih žena, njih 5 je bilo diskriminisano;

  • Oblici diskriminacije su razni: prisilno vođenje kod neuropsihijatra, nemogućnost viđanja djece, prijetnje, nepoštovanje sporazumnog razvoda, šikaniranje…

  • Oblici diskriminacije zabilježeni su i u užoj i široj porodici, 23%;

  • Žene OSI su diskriminisane i na radnom mjestu od kolega i od poslodavca%, a diskriminacija na radnom mjestu je nerazumijevanje poslodavca i kolega za potrebe OSI/ljekarski pregledi i kašnjenja usljed istih, nedostatak snage…

  • Bolest je čest uzrok nezaposlenju;

  • Nedovoljna informisanost poslodavaca o benefitima pri zaposlenju OSI sprečava zaposlenje OSI;

  • Neprilagođenost radnog mjesta za OSI (neinformisanost poslodavca o mogućnostima pri zaposlenju OSI );

  • Nedovoljna informisanost žena o seksualnom i reproduktivnom zdravlju;

  • Multipla skleroza nikad ne dolazi sama…

U ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, prisutne je pozdravila Aleksandra Popović, samostalna savjetnica I naglašavajući značaj ovoga projekta, koji je imao za ciljeve podizanje nivoa svijesti o diskriminaciji žena sa invaliditetom u okviru uže i šire porodice; podizanje nivoa svijesti javnosti i psihološko osnaživanje žena i djevojčica, te edukacija žena o ravnopravnosti bez diskriminacije.

Ipred delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori, prisutnima se obratila gospođa Barbara Rotovnik.

Barbara Rotovnik, delegacija EU u Crnoj Gori i Andrijana Nikolić, predsjednica Udruženja multiple skleroze Crne Gore.

EU je posvećena promovisanju jednake ekonomske nezavisnosti žena i muškaraca u prevazilaženju rodnog jaza u platama, unapređenju rodne ravnoteže u donošenju odluka, okončanju rodno zasnovanog nasilja i promovisanju rodne ravnopravnosti u EU i izvan EU, kazala je gospođa Rotovnik, naglašavajući da su jednakosti između žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti Evropske unije, te da je rodna ravnopravnost ukorijenjena u EU od 1957. godine kada je princip jednake zarade za jednaki učinkoviti rad postao sastavni dio Rimskog sporazuma.

Skoro više od šezdeset godina kasnije, prešli smo dug put u podsticanju jednakosti između žena i muškaraca, mijenjajući tako živote miliona Evropljana ka boljem, dok je pitanje rodne ravnopravnosti uvijek aktuelno pitanje .

O zakonskoj regulativi u Crnoj Gori, po pitanju rodne ravnopravnosti, gospođa Rotovnik je kazala da dobri zakoni u ovoj oblasti, na žalost nisu dovoljni.

U našem posljednjem izvještaju o Crnoj Gori, napominjemo da je izvjesna zabrinutost oko praktičnog uticaja zakonodavstva i dalje prisutna i da implementacija Akcionog plana za rodna pitanja zahtijeva adekvatne ljudske, tehničke i finansijske resurse. Crna Gora treba da usvoji mjere za suzbijanje stereotipa i diskriminatornih praksi, trgovine ljudima, eksploatacije rada žena i eksploatacije prostitucije. Takođe je neophodno poboljšati učešće žena u politici, u obrazovanju i ekonomskom osnaživanju.

O nediskriminaciji Crna Gora je izmijenila pravni okvir, koji je sada dalje usklađen sa aqui komuniter, ali sudski predmeti su i dalje vrlo rijetki. Žene su i dalje izložene različitim teškim oblicima rodne diskriminacije, uključujući diskriminaciju zasnovanu na bračnom statusu i majčinstvu.

EU također primjećuje mali napredak u pogledu prava osoba sa invaliditetom i usklađivanje zakonodavstva sa Konvencijom UN-a o pravima osoba sa invaliditetom. Pitanje pravne sposobnosti se mora riješiti u skladu sa Konvencijom. Ne postoji jasan budžet za implementaciju strateškog i pravnog okvira. Mi i dalje propuštamo jasnu strategiju o pristupačnosti i deinstitucionalizaciji, i oba su ključna za pravilnu socijalnu inkluziju osoba sa invaliditetom i predstavljaju osnovu za pristup invalidnosti zasnovan na pravima. Takođe želimo da imamo poboljšane mehanizme konsultacija za osobe sa invaliditetom i njihove predstavničke organizacije. Radujemo se što ćemo u akciji videti poboljšani pravni okvir i adekvatno trošenje fonda za profesionalnu rehabilitaciju, naglasila je gospođa Rotovnik, s konstatacijom da se nada će se pozitivne promjene vidjeti u praksi jer promocija stvarne rodne ravnopravnosti i učešća žena u svim sferama ekonomskog, političkog i društvenog života je na dobrobit društva u cjelini.

Svi moramo udružiti snage i zauzeti se za svačija prava, s naglašenom posvećenosti temi antidiskriminacije, važnoj za pregovore u poglavlju 23, ali mnogo konkretnije za bolju budućnost crnogorskih djevojčica i žena sa invaliditetom i društva u cjelini zaključila je ona.

Barbara Rotovnik, Andrijana NIkolić, Blanka Radošević Marović, Aleksandra Popović

Blanka Radošević Marović – Generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kazala je da je značaj današnjeg skupa od posebnog značaja, jer ukazuje na probleme sa kojima se moramo suočiti ukoliko želimo društvo pravičnosti, razumijevanja, tolerancije, poštovanja i prihvatanja drugog. Ona se osvrnula na protekli period u Crnoj Gori u kojem je urađeno dosta na uređenju zakonodavnog okvira koji garantuje jednake šanse i mogućnosti za oba pola. Ipak, kazala je ona, u praksi se još uvijek susrećemo sa tradicionalnim shvatanjem pozicije i uloge žene u porodici i društvu. I pored značajnih pomaka, od 2007.godine i pozitivnih rezultata, mora se priznati da su žene u najvećem broju žrtve porodičnog i seksualnog nasilja; da su manje plaćene od svojih muških kolega; da se susreću sa diskriminacijom na radnom mjestu, te da su nedovoljno zastupljene na rukovodećim mjestima. Stoga nas ovi podaci opominju i ukazuju da u periodu koji je pred nama treba bolje i više da radimo, kako na normativnom , tako i na institucionalnom okviru, kako bi ravnopravnost između muškaraca i žena učinili stvarnom. Istakla je da je Crna Gora jedna od pet država koje su ratifikovale Konvenciju o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, tzv.Istanbulsku konvenciju čija sadržina poziva na uspostavljanje ravnopravnog društva sa jednakim šansama, jer je nasilje nad ženama duboko ukorijenjeno u nejednakom društvenom položaju žena i muškaraca, čime se održava tolerancija prema nasilju, kao i negiranje postojanja nasilja.

Dr Suad Šabanović je istakao značaj rane dijagnoze skleroze multipleks i liječenja dostupnom terapijom, te ukazao na široku paletu terapije svim oboljelima u Crnoj Gori. Govoreći o rezultatima ankete koju su sproveli predstavnici MoMSIC organizacije (studenti Medicinskog fakulteta) na populaciji od 1069 ljudi različite starosne dobi, rekao je da su iznenađeni nedostatkom znanja široke populacije o oboljenju skleroza multipleks, kao i o dalje prisutnoj stigmi u društvu u kojem je bukvalno zabranjeno govoriti o oboljenju, a otuda proizilaze predrasude koje su se u vidu rezultata prikazale u anketi.

dr Suad Šabanović

Nakon izlagača, otvorena je diskusija, a prisutni su mogli da postavljaju pitanja. Najviše pitanja je bilo iz oblasti dječije i socijalne zaštite, na koje je odgovarala Aleksandra Popović, diplomirana pravnica iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, dajući konkretne pravne pouke i korisne savjete, koji su naišli na zahvalnost prisutnih.

PREUZMITE ANKETU-PDF.