PATIENTS ADVOCACY – ZASTUPANJE PRAVA PACIJENATA

Prava pacijenata u Crnoj Gori
May 11, 2018
Mreža organizacija OSI Crne Gore usvojila Strateški plan
December 6, 2018

U organizaciji Udruženja multiple skleroze Crne Gore, u Podgorici je 30.05.2018. održan simpozijum o zastupanju pacijentskih prava. Datum nije slučajno odabran, naglasila je predsjednica Udruženja, Andrijana Nikolić, jer danas , kao i svake posljednje srijede, obilježavamo i Svjetski dan skleroze multipleks. Ovom prilikom, naglasila je ona, šaljemo i jasnu poruku da su prava pacijenata u osnovi ljudskih prava, te da su kao takva, jedinstvena i univerzalna. Utemeljena Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima. Koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, 10.decembra 1948.godine čime je predstavljeno opšte viđenje pitanja ljudskih prava. Osnovna prava pacijenata su definisana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti u skladu sa Evropskom poveljom o pravima pacijenata-poznatija kao Rimska povelja iz 2002.godine koja je u novembru iste godine ratifikovana u Briselu i tako je postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama Evropske Unije.Njeno drugo poglavlje, u kojem je precizirano 14 prava pacijenata, sastavni je dio Evropskog ustava, a Crna Gora na svom putu ka zajednici zemalja Evropske Unije gradi sigurnu platformu, koja je uspostavila neophodan zakonski okvir.
Pozdravljajući skup, predsjednica Udruženja multiple skleroze Crne Gore, Andrijana Nikolić je pozdravila gospođu Barbaru Rotovnik, savjetnicu za vladavinu prava i pretpristupne pregovore pri delegaciji EU u Crnoj Gori. Podršku skupu Udruženje multiple skleroze dobilo je i iz kabineta premijera Vlade Crne Gore, Duška Markovića, a kabinet je predstavljala gospođa Renata Krkotić, savjetnica u Kabinetu premijera.
Predstavljajući ostale goste, Nikolić je naglasila da o značaju prava pacijenata i mehanizmima zastupanja pacijenata pred institucijama države najbolje znaju oni koji se svakodnevno susreću i donose bitne odluke za pacijente, a to su mr Sead Čirgić, direktor Fonda za zdravstvo Crne Gore i dr Sanja Simović, direktorka Direktorata za unapređenje i kontrolu kvaliteta u Fondu za zdravstvo. Ispred Odjeljenja za izdavanje dozvola za stavljanje lijeka u promet, CALIMS (Agencija za ljekove i medicinska sredstva) svoj doprinos skupu dala je i dipl.ph Milena Lješković. Svoju podršku skupu, kao učesnici dali su: Grana Bubanja, zaštitnica prava pacijenata pri Kliničkom centru Crne Gore, gospodin Ismet Kolarević, predstavnik Agencije za telekomunikacije i poštansku djelatnost, te predstavnici nevladinog sektora u Crnoj Gori, zastupnik prava pacijenata iz Hrvatske, gospodin Nenad Horvat, odvjetnik, ispred udruge Remisija, zaštitinica prava iz Srbije, ispred udruženja ORS (oboljeli od reumatoidnih bolesti) dr Mirjana Lapčević, te gošće iz mostarskog udruženja multiple skleroze Bosne i Hercegovine „Vjera i borba“, Ldija Ćubela, predsjednica i Jana Dmitrović.
Od decembra 2010.u svim javnim zdravstvenim ustanovama naimenovani su zaštitnici prava pacijenata, kao i u pojedinim privatnim zdravstvenim ustanovama, a njihov rad je regulisan Zakonom o pravima pacijenata koji je usvojen 2010.godine. Imena zaštitnika pacijenata nalaze se na web stranicamasvih zdravstvenih ustanova, kao i na sajtu ministarstva, kazala je Nikolić.
Današnji skup posvećen zastupanju pacijentskih prava posvećen je pacijentima i pozitivnim iskustvima dobre prakse, kako kod nas, tako i u regionu, zaključila je Nikolić i otvorila skup.

GOVOR PREDSTAVNICE DEU, Barbare Rotovnik

Poštovani organizatori,
Poštovani pružaoci zdravstvenih usluga
Predstavnici organizacija koje se bave pitanjima prava pacijenata,
Dame i gospodo

Zadovoljstvo mi je što mogu da predstavljam Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori na ovom simpozijumu, posebno imajući u vidu značaj ove teme – zdravlje i prava pacijenata.

Kao što znate, pridruživanje Crne Gore Evropskoj uniji nije samo njen strateški cilj i želja većine građana, već i čvrst cilj i EU.

Iako je tokom prethodnog perioda CG pokazala vidljiv napredak u sprovođenju neophodnih reformi, i dalje je pred nama dug put kako bi se ispunili svi kriterijumi pristupanja EU.

Kad je riječ o zdravlju, čitav region, ali i države članice EU, suočavaju se sa velikm izazovima. Na osnovu izvještaja o zdravlju i govoru održanom u januaru ove godine, gospodin Vytenis Andriukaitis – Komesar EU za zdravlje i bezbjednost hrane, jasno se uviđaju najčešći problem sa kojima se suočavaju države članice EU, kao i uputstva za obezbjeđenje adekvatne budućnosti zdravstvenih sistema.

Najznačajniji izazovi sa kojima se suočavaju zdravstveni sistemi u EU je populacija koja sve više stari i koja pati od multimorbidnosti, pitanja neprenosivih bolesti, koji su u značajnoj mjeri prouzrokovani faktorima rizika kao što su duvan, alkohol, nedostatak fizičke aktivnosti, nezdrava prehrana, i sveprisutna budžetska ograničenja.

Region zapadnog Balkana suočava se sa istim izazovima, uz dodatno opterećenje vezano za korupciju, nedostatak kvalitetnih zdravstvenih radnika, nizak nivo svijesti o pravima pacijenata i ostalim problemima koji često prouzrokuju socijalnu nepravdu, nejednakost i nedostatak adekvatne zdravstvene i socijalne zaštite.

Kada govorimo o Crnoj Gori, posljednji Izvještaj o napretku zemlje navodi da je država „umjereno“ pripremljena u oblasti zaštite potrošača i zdravlja, dok je napredak u zdravstvenoj zaštiti u odnosu na prethodni period „ograničen“.

Ukratko, postoji samo djelomična usklađenost sa pravnom tekovinom EU u oblasti zdravlja, i ograničeni napredak u kapacitetima za njeno sprovođenje. Sektor zdravstva se suočava sa nedostatkom fiskalne održivosti, pretjeranim izdavanjem recepta za ljekove, antimikrobna otpornost je u porastu, kontrola duvana nije na zadovoljavajućem nivou, i ne postoji akcioni plan koji bi sve to podržao.

Tokom 2017. godine nevladina organizacija CEMI je predstavila istraživanje javnog mnijenja, koji je sproveden u sklopu projekta koji je finansirala EU. Rezultati istraživanja pokazuju da je broj građana koji vjeruju da je sistem korumpiran, i koji misle da su zdravstveni radnici umjereni stručni, i koji su nezadovoljni vremenom čekanja na zdravstvene usluge – je ispod nivoa standarda EU. I što je još više za brigu, jeste nedostatak znakova unapređenja ovih oblasti, u poređenju sa podacima koje je CEMI prikupio 2013. i 2016. godine u prethodnim istraživanjima.

Ovo istraživanje je pokazalo da 67,3 % ispitanika izjavilo da nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima kao pacijenti, dok polovina ispitanika vjeruje da zdravstveni radnici štite njihove podatke (što je povećanje od 7% u poređenju sa istraživanjem iz 2013.)

Gledajući sa pozitivne strane, Fond za zdravstveno osiguranje je izradio integrisani informacioni sistem koji obuhvata sve pružaoce zdravstvenih usluga. Nadalje, postoji dobra saradnja između javnog i nevladinog sektora u oblasti pružanja servisa. To su sve pozitivni primjeri. Ipak, uzimajući u obzir da je pregovaračko poglavlje otvoreno prije više od tri godine, prosljednje procjene stanja nisu na zadovoljavajućem nivou.

Prava pacijenata imaju osnovnu ulogu u bilo kom zdravstvenom sistemu, posebno jer se odnose na prava pacijenata, koji su uključeni u veći broj međunarodnih sporazuma, a koje su ratifikovale sve države regiona.

Usvajanje Povelje o temeljnim pravima EU omogućilo je zvanično priznavanje temeljnih prava pacijenata, a koje su dio univerzalnih vrijednosti.

Koncept osnovnih individualnih prava pacijenata se polako širi prema pravima pacijenata „potrošača“, koji se više usmjerava na pitanja pružanja informacija, kvalitet i izbor. Cilj takvog koncepta je emancipacija građana koji dobijaju medicinsku njegu i pruža im aktivniju ulogu u donošenju odluka kada je u pitanju njihovo zdravlje i njega. U tom smislu, organizacije koje se bave pravima pacijenata imaju ključnu ulogu u osnaženju i uključivanju pacijenata u procese donošenja politika.

Ohrabrujemo sve organizacije da nastave sa radom i sarađuju da donosiocima odluka u razvoju efektivnog i održivog zdravstvenog sitema koji će obezbijediti poštovanje prava pacijenata.

Kada je u pitanju pomoć EU, Komisija trenutno radi na utvrđivanju prioriteta sa resornim ministarstvima i zainteresovanim stranama, a koji će vjerovatno biti podržani i iznosom od 8 miliona. Trenutni predlog, koji još nije odobren, predviđa izgradnju dvije nove klinike u sklopu KBC, nabavku mikrobiološke opreme za čitavu zemlju, i saradnju sa međunarodnim agencijama radi daljeg unapređenja socijalnog i adekvatnog pristupa svim dimenzijama zdavstvenih usluga.

Ovakve investicije su zaista neophodne i doprinijeće unapređenju kvalitetu zdravstvenih usluga, ali, pred državom je dug put za ispunjavanje svih očekivanja za pregovaračko poglavlje 28, kao i povećanje opšteg zadovoljstva građana i povjerenje u zdravstvo, sa jasnom potrebom za povećanje nivoa svijesti i pacijenata i zdravstvenih radnika o pravima pacijenata, sa posebnim fokusom na privatnost podataka i antidiskriminaciju.

Evropska unija vjeruja da će Crna Gora i dalje biti posvećena ovom pitanju i da će nastaviti sa aktivnostima reformi, što će se i isplatiti i unaprijediti dinamiku procesa integracija. EU namjerava da dalje intenzivira svoje aktivnosti u čitavom regionu, uključujući i Crnu Goru, radi uspješnog pridruživanja EU, kao i unapređenje socijalne pravde i zaštite, uključujući i kvalitet života, dobrobit i dobro zdravlje u svim sektorima politika. Društveni standard je osnova pristupanju EU, i mi se nadamo da će sektor zdravstva dobiti svu podršku koji zaslužuje.

mr SEAD ČIRGIĆ, direktor Republičkog fonda za zdravstvo

UTICAJ NEVLADINOG SEKTORA, POJEDINACA I GRUPA GRAĐANA NA IZMJENE PRAVILNIKA FONDA

Integracija lica sa invaliditetom u oblasti zdravstva (u CG do 2020-e) je jasan strateški cilj ostvariv primjenom principa jednakog pristupa zdravstvenim uslugama u cilju unaprjeđenja zdravlja lica sa invaliditetom i njihovih porodica, kao i razvojem sveobuhvatnog sistema zdravstvene njege na svim nivoima zdravstvene zaštite uz prepoznavanje specifičnih potreba lica sa invaliditetom, a što je jedino moguće aktivnim uključivanjem NVO u procese sagledavanja potreba, problema i u krajnjem donošenja odluka u oblasti zdravstva.

U susret navedenom, Fond je u proteklom razdoblju iskazao spremnost na saradnju sa nevladinim sektorom, ne samo kao zakonsku i stratešku obavezu, već prije svega u cilju donošenja kvalitetnih akata koji su u funkciji unapređenja zdravlja osiguranih lica sa invaliditetom u dijela ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu na teret sredstava zdravstvenog osiguranja.

Tako je 2016.godine u startu izmjena dva Pravilnika, koji regulišu ostvarivanje prava na medicinsku rehabilitaciju i medicinsko-tehnička pomagala, Fond inicirao i održao sastanak sa predstavnicima NVO koje su dostavile svoje prijedloge, i to:

– Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“ – Podgorica

– Udruženje paraplegičara – Nišić

– Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – Podgorica

– predstavnici roditelja djece sa ugrađenim kohlearnim implantom

– Savez slijepih Crne Gore

 

Navedeno je bilo u skladu sa akcionim planom Strategije za integraciju lica sa invaliditetom Vlade Crne Gore do 2020-e, a koja predviđa da NVO učestvuju u sastavljanju: Liste bolesti, stanja i posljedice povreda za korišćenje medicinske rehabilitacije i Liste medicinsko-tehničkih pomagala.

 

Imajući u vidu ograničena finansijska sredstva Fonda za zdravstveno osiguranje za ove namjene, a uvažavajući navedene prijedloge i sugestije, Lista medicinsko tehničkih pomagala i Lista bolesti, bolesnih stanja i posledica povreda je proširena.

 

Nove izmjenjene i dopunjene Liste su sastavni dio pravilnika koji su donešeni i objavljeni u službenim listovima krajem 2016.godine, uz prethodnu saglasnost Ministarstva zdravlja.

Donošenjem ovih pravilnika i proširenjem Liste za medicinsku rehabilitaciju i Liste za pomagala očekivano je povećanje troškova u narednim godinama a što će se obezbjediti u okviru budžeta Fonda, preusmjeravanjem sredstava sa drugih pozicija.

Trenutno su u proceduri dopune Liste bolesti za specijalizovanu rehabilitaciju na osnovu inicijative NVO „Udruženje za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti“ koja je krajem 2017.godine upućena Fondu za pacijente oboljele od reumatoidnog artritisa.

Pored proširenja prava u dijelu broja rehabilitacija za dijagnozu reumatoidnog artritisa predloženo je proširenje Liste na predlog odgovarajućih klinika KCCG.

 

Zaključak: Fond je otvoren za saradnju sa nevladinim sektorom i sugestije i inicijative kako nevladinog sektora tako i pojedinaca i grupa građana su dobro došle i posvećuje im se dužna pažnja kako bi pacijent ostvario svoje pravo i bio zadovoljan.

 

Specijalizovana rehabilitacija

2016-e je Lista bolesti, stanja i posledica povreda za specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju proširena sa sedam novih dijagnoza iz grupe Bolesti nervnog Sistema i značajno  proširenim pravom za tri postojeće dijagnoze u Listi: za djecu sa zaostajanjem u psihomotornom razvoju u prvoj godini života na tri rehabilitacije po 21 dan i za dječiju cerebralnu paralizu do tad propisane rehabilitacije svake godine do 15 godina su proširene na svaku treću godinu nakon navršenih 15 godina života. Što se tiče grupe Bolesti mišićno – koštanog sistema uvrštene su dvije nove dijagnoze a prošireno za devet postojećih dijagnoza, te oboljeli od Morbus Behterev nakon bolničkog liječenja i svake treće godine a nakon povreda kičmenog stuba sa neurološkom ispadima s neurološkim deficitom, dato je pravo na još jednu rehabilitaciju sljedeće godine u odnosu na važeći pravilnik.

Pomagala

Što se tiče Pravilnika o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala izmjene su se odnosile na skraćenje procedure u dijelu da će neka pomagala predlagati doktori specijalisti a ne konzilijumi ljekara ili da izdavanje potvrde u Fondu o nabavci pomagala neće odobravati ljekarske komsije u Fondu već stručne službe.

Na Listu pomagala uvršćena su nova pomagala: spoljna portabilna insulinska pumpa i dijelovi za pumpu za osigurana lica do 26 godina života, inhalator za djecu do 18 godina sa cističnom fibrozom, aparat sa pozitivnim pritiskom sa maskom za neinvazivnu ventilaciju u kućnim uslovima kod teških respiratornih stanja, BAHA aparat za koštano sprovođenje zvuka i Vibrant sistem za koštano sprovođenje zvuka za lica do 26 godina, meka kontaktna sočiva za djecu do 7 godina sa kraćim rokom trajanja, povoljniji uslovi za odobravanje elektromotornih i aktivnih lakih kolica, kao i rezervni djelovi za ova kolica, kohlearni implant i zaušni procesor sa pripadajućim djelovima za lica do 26 godina života, kao i baterije za zaušni procesor za osobe sa ugrađenim kohlearnim implantom, s tim da je na teret Fonda prihvaćeno i servisiranje ovih sofisticiranih slušnih pomaga. Skraćeni su rokovi trajanja za korišćenje pomagala (Brajeva pisaća mašina, reproduktor govora za slijepa lica i govorni softver za slijepa lica).

Pomagala koja se odobravaju kod rijetkih bolesti ili stanja, za koje Fond nema ugovornog isporučioca, odobravaće se stvarni troškovi koštanja (nabavke) pomagala.

DODACI

SPECIJALIZOVANA MEDICINSKA REHABILITACIJA – izmjene Liste:

– sedam novih dijagnoza iz grupe Bolesti nervnog sistema

1 – G11.4 Hereditarna spastička parapareza – nakon bolničke verifikacije i svake druge godine 21 dan

2 – G.36.0  Neuromyelitis optica / Devicovo zapaljenje očnog živca i kičmene moždine – nakon bolničke verifikacije i svake godine 21 dan

3 – G60 Mb Charcot-Marie-Tooth  (Hereditarna oboljenja živaca) Neuropathia hereditaria et neuropathia idiopathica Nasljedna oboljenja živaca – nakon bolničke verifikacije i svake druge godine  21 dan

5 – G 61.8 CIDP – Hronična inflamatorna poliradikuloneuropatija – Polyneuropathiae inflammatoriae aliae Druga zapaljenjska oboljenja živaca
nakon bolničke verifikacije i godinu dana nakon postavljanja dijagnoze  21 dan

6 – G 71.1 Miotonična distrofija Dystrophia myotonica (Steinert)

– nakon bolničke verifikacije i svake druge godine  21 dan

7 – G 95.1 Myelopathia vascularis (stanje nakon infarkta kičmene moždine sa zaostalim neurološkim deficitom) – jedna rehabilitacija u roku od 6 mjeseci nakon bolničkog liječenja

– proširenje prava za tri postojeće dijagnoze iz grupe Bolesti nervnog sistema

1G12.2 Morbus neuroni motorii / Bolest motornog neurona – nakon bolničke verifikacije i svake godine  21 dan (bilo je svake druge godine)

2 – Trpljenja novorođenčeta tokom porođaja sa posljedičnim psihomotornim zaostajanjem u razvoju , – P07, P10, P51, P21, P14 –  tri rehabilitacije u prvoj godini života

3 – G 80 Paralysis cerebralis infantilis (dječija cerebralna paraliza) do tad je propisano svake godine do navršenih 15 godina života, jedna postoperativno, svake treće godine nakon navršenih 15 godina života

dvije nove dijagnoze iz grupe Bolesti mišićno – koštanog sistema

1-2 Z95.8,  Z95.9  Interpositio grafti aortae

– proširenje prava za devet postojećih dijagnoza iz grupe Bolesti mišićno-koštanog sistema

1- M45 Spondylitis ankylopoetica  Morbus Bechterew – nakon bolničkog liječenja i svake treće godine

2-9 S12, S22.0, S22.1, S32.0, S32.3, S32.4, S32.5, S32.7, Fractura vertebrae cervicalis, thoracalis, lumbalis et pelvis (prelom vratnog, grudnog ili lumbalnog pršljena i karlice) s neurološkim deficitom, dato je pravo na još jednu rehabilitaciju u odnosu na važeći pravilnik sljedeće godine                                       

 

POMAGALA

Novine u odnosu na dosadašnji Pravilnik o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala sa Listom medicinsko-tehničkih pomagala (objavljen u “Službenom listu Crne Gore” br. 82/2016).:

– skraćena procedura za pojedina pomagala

Npr. aparat za samokontrolu šećera u krvi, dijagnostičke trake za aparat i lancete za vađenje krvi propisuje ID na Rp na predlog doktora subspec endokrinologa KC ili OB

Npr. pojedina pomagala sa Liste pomagala (npr. neke ortoze) ubuduće će predlagati doktor specijalista ortoped ili fizijatar iz opštih bolnica, a ne konzilijumi doktora KC CG kao do sada

-skraćena procedura odobravanja u  Fondu

Naime Fond će vršiti odobravanje na osnovu predloga ovlašćenog doktora odnosno konzilijuma doktora, tj. neće se predlozi za pomagala iznositi na Ljekarsku komisiju Fonda, već će se ovjeravati na šalteru

Npr. proteze, neke ortoze, invalidska kolica

Kod osiguranika kod kojih je zdravstveno stanje takvo da se ne može očekivati bilo kakva promjena zdravstvenog stanja – trajna stanja

Npr. – vještački nos, perike, grudnjaci i dr. – samo prvi put pomagalo predlaže odgovarajući specijalista, drugi i naredni put pomagalo predlaže izabrani doktor, a izdavanje pomagala ovjerava Fond

-na Listu pomagala uvršćena su nova pomagala i prošireno pravo za neka od postojećih pomagala na Listi

  • Spoljna portabilna insulinska pumpa i dijelovi za pumpu za osigurana lica do 26 godina života sa utvrđenom indikacijom
  • Inhalator za djecu do 18 godina sa cističnom fibrozom
  • Aparat sa pozitivnim pritiskom sa maskom za neinvazivnu ventilaciju u kućnim uslovima kod teških respiratornih stanja
  • BAHA aparat za koštano sprovođenje zvuka i Vibrant sistem za koštano sprovođenje zvuka za lica do 26 godina
  • Meka kontaktna sočiva za djecu do 7 godina sa kraćim rokom trajanja
  • Povoljniji uslovi za odobravanje elektromotornih i aktivnih lakih kolica, kao i rezervni djelovi za ova kolica
  • Kohlearni implant i zaušni procesor sa pripadajućim djelovima za lica do 26 godina života, kao i baterije za zaušni procesor za osobe sa ugrađenim kohlearnim implantom, s tim da je na teret Fonda prihvaćeno i servisiranje ovih sofisticiranih slušnih pomaga
  • Skraćeni su rokovi trajanja za korišćenje pomagala (Brajeva pisaća mašina, reproduktor govora za slijepa lica i govorni softver za slijepa lica)
  • Tračice i lancete se odobravaju sa proširenim pravom na 200 tračica i lanceta za osiguranike na insulinskoj terapiji do 18 godina i u količini 25-100 za starije od 18 godina zavisno od broja dnevnih doza insulina
  • pomagala koja se odobravaju kod rijetkih bolesti ili stanja, za koje Fond nema ugovornog isporučioca, odobravaće se stvarni troškovi koštanja (nabavke) pomagala.

Prijedlozi koji su danas dio Pravilnika za medicinsko-tehnička pomagala su:

  1. Da predlog za nabavku pomagala važi 90 dana od dana izdavanja

– Važećim pravilnikom je definisan rok od 30 dana. Cijenili smo da je rok od 60 dana sasvim dovoljan da osigurano lice sa predlogom za nabavku pomagala dođe u Fond radi ovjere istog ili ode kod ID radi propisivanja pomagala. Ukoliko bi bio predviđen duži rok, postavilo bi se pitanje svrsishodnosti nabavke pomagala, odnosno medicinske opravdanosti korišćenja pomagala kod lica koja nemaju trajna oštećenja.

  1. Da se omogući osiguranom licu da ukoliko u propisanom roku ne može da preuzme pomagalo kod ugovornog isporučioca, može pomagalo preuzeti od drugog isporučioca pomagala bez obzira da li Fond ima ugovor ili ne

– Prihvaćen je predlog da ukoliko ugovorni isporučilac ne isporuči pomagalo u propisanom roku, osiguranik ima pravo na naknadu troškova u visini cijene Fonda, ukoliko pomagalo obezbijedi kod drugog isporučioca, uz uslov da dostavi potvrdu od ugovornog isporučioca da mu pomagalo nije mogao isporučiti u propisanom roku

  1. Da se u okviru ugovora sa isporučiocem pomagala definiše obezbijeđeno servisiranje u CG, najmanje u Podgorici, u roku od 7 dana od dana reklamacije

– U ugovorima sa isporučiocima ugovorena je obaveza servisiranja pomagala, s tim što rok nije unijet u pravilnike već se uređuje ugovorom.  Mišljenja smo da je optimalni rok 15 dana od dana reklamacije.

  1. Da se uvrsti pomagalo „hodalica-stajalica“

– U Listi pomagala već postoji pomagalo hodalica,  s tim da nismo mogli da prepoznamo kao pomagalo „hodalica-stajalica“. Ukoliko možete dati biže informacije  o funkciji pomagala, za koja stanja i dijagnoze je potrebno sagledaće se mogućnost uvršćivanja na Listu.

– Uvršćeni su sljedeći predlozi

  1. Da se u okviru ortotičkih sredstava uvrsti pomagalo S.W.A.S.H. ORTOZA
  2. Da se pojam „onesposobljenost“ zamijeni pojmom: „smetnji, oštećenja i sl.“
  3. Da se za osigurana lica sa dijagnozom Duchenne distrofije odobri aparat za neinvazivnu ventilaciju
  4. Da se za 30%poveća broj pelena
  5. Da se pojednostavi procedura propisivanja pomagala koje se predlaže drugi ili svaki naredni put.

Pojedini predlozi nisu prihvaćeni ili već postoje rješenja u Pravilniku

– Npr. Brisanje pojmova koji se odnose na godine starosti, odnosno „starosnu dob“ koja predstavlja uslov za ostvarivanje prava na medicinsko-tehnička pomagala.

– Obzirom da se ista vrsta i isti standard medicinsko-tehničkog pomagala ne može obezbjediti za djecu i za odrasle i da starosna dob osiguranog lica nesporno utiče na vrstu pomagala, rokove korišćenja i sl., stav je prvenstveno medicinske struke da je to i ubuduće neophodno zadržati. Isti koncept Liste pomagala postoji i u državama u okruženju, to smo mišljenja da starosna dob u okviru rokova korišćenja treba i dalje da ostane. Kao, npr. dječija neurološka kolica mogu se odobriti samo djeci do 18 godina, dok kolica za odrasle samo licima starijim od 18 godina

POJAŠNJENJE ZAKONSKIH ODREDBI

Značajno je naglasiti da Fond na osnovu  predloga konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore izdaje uputnicu za korišćenje medicinske rehabilitacije i potvrdu o potrebi putovanja.

U skladu sa odredbama čl.16 stav 1 tačka 17 Zakona o zdravstvenom osiguranju djetetu do 15 godina života, odnosno djetetu do 18 godina života koje boluje od

  • maligne bolesti,
  • koje ima oštećenje mišića i neuromuskularne bolesti, plegični sindrom,
  • oštećenje sluha, vida i govora sa više od 70% tjelesnog oštećenja,
  • intelektualni invaliditet sa IQ 69 i manje,
  • autistične poremećaje, psihoze i epilepsiju,

odobrava se pratilac za vrijeme trajanja medicinske rehabilitacije.